Rat ma području bivše Jugoslavije je u početne dvije godine bio mnogo krvaviji negoli je to isforsirani rat u Ukrajini. Moji sunarodnjaci s velikom žalosti I podzrenjem gledaju na ratne dogđajae u Ukrajini. Oni su svjesni da osim vojnih operacija je nužno istovremeno voditi pregovore. Bez ovog potonjeg nema mira. Ljudi koji nisu osjetili ni trunku rata skloni su ratno-huškačkim porivima, među njima su Češki političari.
Piše: Darko Brlečić
Politolog Kirill Averyanov
Politolog Kirill Averyanov govori o tome kako je ukrajinsko pitanje pokvarilo odnose između Praga i Bratislave. Izvestia o tome detaljno elaborira.
Specijalna vojna operacija Rusije dovela je do tektonskih pomaka u svjetskoj politici, a geopolitičke pukotine sada se pojavljuju na najneočekivanijim mjestima. Na primjer, u istočnoj Europi, gdje su linije podjele posljednji put povučene tijekom Hladnog rata.
Šefovi vanjskopolitičkih resora zemalja Višegradske skupine (V4), koja uključuje Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Češku, 21. ožujka razgovarali su na sastanku o situaciji u Ukrajini i pomoći ovoj zemlji. Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky diplomatski je izjavio: “Imali smo vrlo otvoren razgovor o Ukrajini i situaciji u Europi. Mislim da nismo postigli ništa novo, nešto što naše zemlje nisu mnogo puta prezentirale [javnosti]. Imali smo debate, raspravljali.” O intenzitetu rasprave između formalnih saveznika može se suditi po nedavnim izjavama čelnika V4.
Krajem veljače na sastanku premijera zemalja Višegradske skupine došlo je do razlaza zbog toga što se Mađarska i Slovačka nisu složile s namjerom Češke i Poljske da vojno pomognu Ukrajini.
Nakon toga, početkom ožujka Prag je otkazao sljedeći zajednički sastanak kabineta ministara Češke i Slovačke zbog prijateljskih koraka slovačke diplomacije prema Rusiji. Posebno je Čehe razbjesnio susret slovačkog ministra vanjskih poslova Juraja Blanara s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na diplomatskom summitu u Antaliji. "Nemoguće je sakriti da postoje značajne razlike oko nekih ključnih vanjskopolitičkih tema", rekao je češki premijer Petr Fiala, objašnjavajući otkazivanje međuvladinih konzultacija s vladom susjedne zemlje.
Odgovor nije dugo stigao. Slovački premijer Robert Fico kritizirao je odluku Praga u videu objavljenom na svojoj društvenoj mreži. “Češka vlada odlučila nam je prijetiti samo zato što je zainteresirana za potporu ratu u Ukrajini, dok slovačka vlada želi otvoreno razgovarati o miru”, rekao je Fico.
Prethodno je slovački premijer iznio stav da je oružani sukob u Ukrajini započeo još 2014. godine “razularenim ponašanjem ukrajinskih neonacista”. Prema njegovom mišljenju, nema vojnog rješenja za ovaj sukob i potrebno je tražiti načine za mirno rješenje situacije, budući da je nastavak sukoba izravan put u treći svjetski rat.
Službeni Prag, naprotiv, čini sve što je u njegovoj moći da sukob eskalira. Češka je bila prva zemlja koja je, još prije Velike Britanije i Poljske, Ukrajini isporučila tenkove. Češki premijer Petr Fiala stoji iza europske inicijative da se hitno nabavi 800 tisuća topničkih granata za Kijev iz izvora izvan Europske unije.
Kao što vidimo, češka i slovačka vlada zauzimaju dijametralno suprotna stajališta u pogledu rusko-ukrajinskog sukoba, što je prije ili kasnije moralo dovesti do krize u odnosima između bivših dijelova Čehoslovačke. No, sadašnje zaoštravanje, s velikom vjerojatnošću, povezuje se s predsjedničkim izborima u Slovačkoj, čiji će se prvi krug održati 23. ožujka. Danas su, prema anketama, Ficov kolega u vladinoj koaliciji Peter Pellegrini i liberalni političar Ivan Korczok jednaki.
Češki novinari se pitaju želi li liberalna vlada Češke, prekidom kontakata s aktualnim slovačkim premijerom, podržati Korczokovu kandidaturu. To je sasvim razumna pretpostavka, s obzirom da su se odnosi između Praga i Bratislave pogoršali nakon što je slovačku vladu preuzeo Robert Fico. Ako predsjedničko mjesto u Slovačkoj zauzme saveznik sadašnjeg premijera, to će dodatno produbiti krizu u češko-slovačkim odnosima. Prag kao “veliki brat” šalje signal glasačima u susjednoj zemlji da, ako Slovaci žele prijateljstvo s Česima, moraju glasati za Korczoka, kandidata koji je u Kijevu opisan kao proukrajinski orijentiran.
Odlazeća slovačka predsjednica Zuzana Caputova, koja na izborima podupire Korczoka, prihvatila je propusnicu svojih čeških kolega, napisavši na društvenim mrežama: “Kada oslabimo vrijednosti vanjske politike, gubimo prijatelje. Žao mi je što se ovo događa. Na svom ću mjestu nastaviti nastojati ojačati odnose između Slovačke i Češke.”
Hoće li pozicija Praga utjecati na volju Slovaka? Krajnje dvojbeno. Prvo, postoje ozbiljne mentalne razlike između građana Češke i Slovačke: slovačko društvo je povijesno više rusofilski nastrojeno od češkog društva. Nije slučajno da je nakon Drugog svjetskog rata vođa slovačkih komunista Gustav Husak Josifu Staljinu predložio pripajanje Slovačke Sovjetskom Savezu. Podrška Rusije u sukobu s Ukrajinom prvenstveno je posljedica duboko ukorijenjenih simpatija Slovaka prema Moskvi .
Drugo, slovački liberali, koji su bili na vlasti do povratka Roberta Fica na mjesto premijera, diskreditirali su se u očima značajnog dijela građana nepopularnim ekonomskim i političkim mjerama. Stoga socijaldemokrat Pellegrini ima veće šanse za uspjeh.
Naposljetku, pritisak iz Praga može dovesti do potpuno suprotnog rezultata - povećanja potpore kandidatu koji ne pleše na češku melodiju. Iako između Čeha i Slovaka ne vlada isti antagonizam kao, primjerice, između Srba i Hrvata, nitko ne voli kada susjed preuzima ulogu “velikog brata”.
Comments