Piše TomRy
Azerbajdžanski mediji javljaju da Baku zatvara svoj zračni prostor za armenske letjelice
Azerbajdžan je pokrenuo "antiterorističku operaciju" lokalnog karaktera u Nagorno-Karabahu radi uspostavljanja ustavnog poretka, priopćilo je Ministarstvo obrane te zemlje.
Kako se navodi, ove mjere su poduzete zbog sistematskog granatiranja koje sprovode Oružane snage Armenije, kao i zbog nastavka miniranja graničnog područja.
U Bakuu su izjavili da vojska izvodi napade visoko preciznim oružjem na liniju fronta i po dubini, na položaje jedinica armenskih oružanih snaga i vojne objekte.
Napominje se da "civilno stanovništvo i civilna infrastruktura nisu mete".
Sirene za zračnu opasnost se čuju u glavnom gradu nepriznate Republike Nagorno-Karabah, Stepanakertu.
Na internetu se pojavio snimka djelovanja azerbajdžanskih dronova, a Azerbajdžan je počeo koristiti izraelsko streljivo "harop".
Treba podsjetiti kako su travnju 2023. godine azerbajdžanski graničari uspostavili kontrolni punkt na granici sa Armenijom, na početku puta u Lačinskom koridoru, koji vodi u Stepanakert.
U prosincu 2022. godine, isti autoput blokirali su azerbajdžanski aktivisti. Pojava kontrolnog punkta u Bakuu objašnjena je sigurnosnim prijetnjama i nelegalnom upotrebom armenske strane ceste za Stepanakert.
Erevan je uspostavljanje kontrolnog punkta nazvao grubim kršenjem trilateralne izjave lidera Armenije, Rusije i Azerbajdžana 2020. godine, a blokiranje koridora Lačin dovelo je, tvrdi, do humanitarne katastrofe u Nagorno-Karabahu.
Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao teritorij Azerbajdžana, ali tamošnja populacija od 120.000 ljudi, koji su mahom etnički Armeni, izborila je nezavisnost nakon rata koji je započeo 1990-ih godina.
Predsjednik Nagorno-Karabaha, Arajik Harutjunjan podnio je ostavku. Haratjunjan je imao i nesuglasica s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, koji je pokazao spremnost da potencijalno prizna Nagorno-Karabah kao azerbajdžansku regiju, što bi ugrozilo opstanak vlasti u Stepanakertu.
Povodom novonastale situacije oglasio se i premijer Armenije Nikol Pašinjan, koji je ranije tokom dana sazvao i sjednicu Savjeta sigurnosti zemlje.
On je poručio da vlasti ne trebaju reagirati ishitreno ,te donijeti nepromišljene odluke. Pašinjan je osudio Azerbajdžan, jer, kako kaže, pokušava da zauzme naseljena mjesta u Karabahu i sprovede etničko čišćenje, a prokomentirao je i stanje u glavnom gradu Armenije, rekavši da se sa različitih mjesta sada čuju pozivi da se izvrši državni udar u samoj Armeniji.
Predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova, danas je poručila da je Moskva kontaktirala Baku zbog posljednje odluke o sprovođenju "antiterorističke operacije".
Moskva je, kako je rekla, u kontaktu sa obje strane, a Azerbajdžan trenutno dostavlja Rusiji informacije o pokrenutoj operaciji.
U međuvremenu, MVP Rusije uputilo je poruku i Bakuu i Erevanu da obustave vojne akcije i da se vrate diplomatskom rješavanju spornih pitanja.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da Ankara podržava Baku i danas pokrenutu "antiterorističku operaciju" u zoni Nagorno-Karabaha.
Lider Turske ovo je izjavio u Njujorku, u okviru sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i tako potvrdio da je to stav Turske, nakon što se na ovu temu oglasilo i Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana izjavilo je da je njihova vojska uspjela preuzeti kontrolu nad više od 60 pozicija armenske vojske u Nagorno-Karabahu.
Vlasti Azerbajdžana će biti spremne pregovarati, tek kada vlasti u Karabahu kapituliraju, izjavljeno je iz Ureda Predsjednika Azerbajdžana.
Dakle, rezime današnjeg dana je da azerbajdžanska vojska napreduje, ima civilnih armenskih žrtava, Turska podržava Baku, Moskva poziva na obustavu neprijateljstava, a u Armeniji traju prosvjedi i sukobi s policijom, sa pozivom na smjenu Nikola Pašinjana.
Paralelno sa događajima, treba podsjetiti kako se u Armeniji od 11.9. održavaju zajedničke vojne vježbe američke i armenske vojske imenom „Eagle Partner”.
Posredovanjem zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta stacioniranog u Nagorno-Karabahu, postignut je dogovor o potpunom prekidu neprijateljstava od 13 sati 20. rujna 2023. godine.
Postignut je dogovor o povlačenju preostalih postrojbi i vojnog osoblja Oružanih snaga Republike Armenije iz zone razmještaja ruskog mirovnog kontingenta te o raspuštanju i potpunom razoružanju oružanih formacija Obrambene vojske Nagorno-Karabaha i povlačenje teške opreme i naoružanja s teritorija Nagorno-Karabaha s ciljem njihovog brzog zbrinjavanja.
Pitanja koja je postavila azerbajdžanska strana o reintegraciji, osiguravanju prava i sigurnosti Armenaca Gorskog Karabaha, kao i pitanja osiguranja sredstava za život stanovništva Gorskog Karabaha u okviru Ustava Azerbajdžana, prema sporazumu postignut, raspravljat će se na sastanku između predstavnika lokalnog armenskog stanovništva i predstavnika središnjih vlasti Republike Azerbajdžan, koji će se održati u…
- Više od trideset godina duga povijest sukoba u Nagorno-Karabahu bliži se svom tužnom, ali sasvim logičnom kraju. Zahtjev Artsaha za priznavanjem subjektiviteta, odvajanjem od Azerbajdžana i pripajanjem Armeniji, izražen još 1989., ostao je na stranicama kronike i nije zaživio. Još jednu razderotinu zaostalu nakon raspada Sovjetskog Saveza azerbajdžanska vojska je učinkovito spalila - prvo u 44 dana, zatim u 24 sata - i sada će ostati neugodan ožiljak na tijelu postsovjetskog prostora.
- Armenija je izgubila, civili Karabaha su nedvojbeno izgubili, a preostaje samo odlučiti o sudbini etnokulturne zajednice Karabaha unutar Azerbajdžana.