Proračunski deficit istočne Europe ove će godine porasti na 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda, s 1,3 posto u 2021., procjenjuju analitičari Bloomberga.
Piše; Valentin Noršić
Vlade u istočnoj Europi već su se ove godine zadužile za gotovo 32 milijarde dolara, što je tri puta više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci koje je prikupio "Bloomberg".
Po prvi put u desetljeću, tri istočnoeuropske zemlje – Poljska (9 milijardi USD), Rumunjska (6 milijardi USD) i Mađarska (5 milijardi USD) – registriraju se među pet najvećih zajmoprimaca na tržištima u razvoju na prekomorskim tržištima.
Vrijeme nije dobro, rekao je Bloomberg, dodajući da je postalo puno skuplje posuđivati se na tržištima obveznica - čak i za vlade s visokim rejtingom poput onih u istočnoj Europi - nakon što su središnje banke diljem svijeta brzo podigle kamatne stope prošle godine.
Poljska, primjerice, plaća 5,5 posto godišnje kamate na novu 30-godišnju obveznicu. I 2021. bi se ta ista obveznica prodavala za manje od 4 posto.
Ova rastuća kamatna stopa samo će pridonijeti naglom povećanju proračunskih deficita u regiji i daljnjem pritisku na financijske dužnosnike. Štoviše, ako se sukob u Ukrajini oduži i bude potrebna još veća potrošnja financirana dugom diljem regije, strani ulagači možda neće biti toliko voljni prihvatiti dodatne obveznice koje su preplavile tržište, piše Bloomberg.
Postoje znakovi da ulagači već postaju pomalo nevoljki. Obveznicama u poljskim dolarima sada se trguje po prinosima sličnim onima u zemljama koje se dugo smatraju daleko rizičnijim: Filipinima, Indoneziji i Urugvaju.
Proračunski deficit istočne Europe ove će godine porasti na 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda, s 1,3 posto u 2021., procjenjuju analitičari Bloomberga.
"Rat pogađa fiskalne deficite na objema stranama", rekao je Daniel Wood, direktor William Blair Internationala. "To smanjuje rast, što smanjuje prikupljanje prihoda za vladu, a na strani rashoda bilo je potrebno da vlade pomognu onima koji su teško pogođeni troškovima života."
Okretanje stranim tržištima dolazi u trenutku kada inflacija pustoši istočnoeuropska gospodarstva. A to je dijelom uzrokovano sukobom, koji je prekinuo većinu ruskih energetskih tokova u regiji. Inflacija je porasla na oko 20 posto u nekim zemljama, razine neviđene desetljećima, i zauzvrat je pogurala lokalne kamatne stope čak više nego što su porasle u SAD-u i zapadnoj Europi.
U Poljskoj, najvećem gospodarstvu u regiji, 10-godišnje obveznice sada imaju prinos od 6 posto, četiri puta više nego prije samo dvije godine.
Ali prodaja stranih obveznica povećava ključni rizik koji ne postoji na lokalnom tržištu. Ako valute regije počnu padati u odnosu na dolar, kao što je to povremeno bilo prethodnih godina, to će povećati troškove za te vlade da servisiraju svoj dug.
Upitan za komentar u emisiji, Zoltan Kurali, šef mađarske agencije za upravljanje dugom, rekao je da je ograničena razina duga u stranoj valuti jeftinija od posuđivanja u forintama. Također pomaže diverzificirati bazu investitora jer "oni ne bi mogli prikupiti sva ta sredstva na jednom tržištu."
Comments