Dok se Francuska oporavlja od još jedne pobune, vodstvo EU-a pokušava smisliti što učiniti s novom migracijskom strategijom. Njegov nacrt usvojen je krajem prošlog tjedna, ali čelnici vlada Poljske i Mađarske oštro su osudili migracijske inicijative Europske unije. Ulični rat u Francuskoj samo je povećao broj pristalica dvojice glavnih europskih "otpadnika". Koje su šanse za ponavljanje nereda u drugim zemljama EU , analizira Izvestia .
Prisilna solidarnost
Čelnici ministarstava unutarnjih poslova zemalja EU-a dogovorili su se 10. lipnja na sastanku u Luksemburgu o značajnom pooštravanju migracijskog zakonodavstva. Nakon 14 sati vrlo teških pregovora doneseno je nekoliko proceduralnih i jedna strateška odluka. Potonji je pretpostavio povećanje potpore graničnim državama Unije, koje su najviše patile od priljeva migranata, a sastojao se u odobravanju algoritma za njihov raspored kvota. One zemlje koje odbiju sudjelovati u tome morat će platiti odštetu u skladu s načelom solidarnosti. Ako je ranije ova shema funkcionirala na dobrovoljnoj osnovi, sada je "solidarnost" ugrađena u zakon.Budući da ugovori EU ne zahtijevaju konsenzus, strategija je usvojena. Protiv su se izjasnile samo Poljska i Mađarska, koje uporno odbijaju primiti migrante.
30. lipnja, odnosno tri dana nakon početka nemira u Francuskoj, na summitu EU-a, mimo želje europskih diplomata koji su s nestrpljenjem očekivali novu seriju javnih rasprava, ponovno je pokrenuta ta tema. Ponovno su se Varšava i Budimpešta, sada preko svojih premijera, javno izjasnile protiv novih pravila.
Mađarska: veliki rat je u tijeku
Orban je na radiju Kossuth objasnio da nova migracijska pravila koja nameće “Sorosevo carstvo” zahtijevaju od njega da primi 10.000 migranata i izgradi “geto” na teritoriju Mađarske, te poručio da se protiv toga bori “rukama, nogama i zubima“
“Bilo kakva pravila moći ćemo donijeti samo ako se svi slože, odluka će biti jednoglasna. Ali serijom brzih, pučističkih akcija, zagovornici migracija progurali su prijedlog o utvrđivanju kvota za migracije na vijeću čelnika ministarstva unutarnjih poslova... Mađarska i Poljska glasale su do kraja protiv, a nekoliko zemlje su bile suzdržane, što se može smatrati mekim "ne", rekao je šef mađarske vlade.
Situacija je dopunjena činjenicom da je dan ranije Viktor Orban išao preko glavne linije Bruxellesa i po pitanju izdvajanja 50 milijardi eura iz proračuna EU za potporu Ukrajini . “Samo dvije godine nakon usvajanja sedmogodišnjeg proračuna Bruxellesu ponestaje novca. Kako to? Što se dogodilo s proračunom? Gdje je novac, Europska komisija? - napisala je političarka na Twitteru.
Cijelo to vrijeme u Francuskoj su bjesnili neredi uzrokovani policijskim ubojstvom 17-godišnjeg mladića arapskog podrijetla. Ono što se dogodilo prilično je uplašilo europsku javnost. A Orban je obje svoje odluke retorički spojio u jednu sliku.
“Vidite, živimo u vremenu kad se tresu temelji svijeta; ni mi Mađari nismo iznimka, a epicentar je u našoj neposrednoj blizini. U neposrednoj blizini Mađarske traje veliki rat našeg doba, a deseci i stotine tisuća migranata s juga opsjedaju naše granice. Doći će vremena kada će slabi narodi nestati, a jaki preživjeti. Stoga moramo svakodnevno jačati vlastite obrambene linije i agencije za provođenje zakona “, rekao je.
Poljska: u tijeku je izborna kampanja
Poljski premijer Mateusz Morawiecki, koji se priprema za parlamentarne izbore (održat će se na jesen), aktivno se promovira kao “branitelj domovine”. Tema migracija za suvremenu Poljsku općenito je učinkovito sredstvo političke samopromocije.
“Vlasti Europske unije, Europska komisija pokušale su prisiliti Poljsku da prihvati princip prisilnog prihvata migranata, a da mi to ne želimo, morali bismo platiti ogromne svote novca za neprihvaćene migrante. Oštro sam pregovarao i nisam pristao na takav diktat, nisam pristao na smanjenje razine sigurnosti u Poljskoj”, rekao je Morawiecki po povratku iz Bruxellesa.
“Svi vidimo što se događa u Francuskoj, u Švedskoj, koje su ilegalne migracije dovele u ponor. Tijekom jedne noći - nekoliko stotina spaljenih kuća, nekoliko tisuća zapaljenih automobila, razbijenih prozora, opljačkanih bolnica i škola. To su posljedice nekontrolirane migracijske politike koju smo prisiljeni prihvatiti”, dodao je.
No, unatoč zajedničkom stavu, uvjeti za Varšavu i Budimpeštu su različiti. Poljska se u svom odbijanju primitka migranata rukovodi drugim motivima, kaže Dmitry Ofitserov-Belsky, viši istraživač IMEMO RAS, stručnjak kluba Valdai.
Ako govorimo o Poljskoj, onda se prije svega radi o prihvatu ukrajinskih migranata. Zapravo, oni značajno podižu poljski BDP. Varšava pokušava prikazati situaciju kao da više nije u stanju probaviti toliki broj izbjeglica. No u tu verziju nitko u Bruxellesu ne vjeruje. S druge strane, u Poljskoj su uskoro izbori, a na nacionalnu kartu igrat će se sljedećih nekoliko mjeseci”, istaknuo je stručnjak.
Za Orbana je pitanje migracijske politike izravno povezano s civilizacijskom idejom koju promiče, a odnosi s Bruxellesom puno su više izgrađeni na konceptualnom sučeljavanju nego na političkoj trgovini. Politika Kijeva prema etničkim Mađarima ih čini još težim, primjećuje Dmitry Ofitserov-Belsky.
U Budimpešti se vidi kako Kijev mobilizira etničke Mađare, kojih u Ukrajini u stvarnosti živi puno više nego što službena statistika pokazuje. S druge strane, pokušavajući pobjeći, prisiljeni su napustiti teritorij na kojem su tisuću godina živjeli njihovi preci. Kijev, dakle, provodi blagu varijantu etničkog čišćenja, područje stanovanja mađarskog naroda se sužava, a to mađarskoj vlasti nikako ne odgovara.
Nova godina je tužan praznik
Događaji u Francuskoj pružili su vrlo pogodan kontekst za unutareuropske rasprave. Više od ostalih, napetosti su se osjetile u zemljama u kojima se migracijska kriza najjače osjeća: u Njemačkoj zbog broja primljenih migranata i problema povezanih s tim, te u Italiji zbog geografskog položaja prvog migracijskog vala . iz Sredozemlja biti pogođen. Osim toga, u nedavnoj prošlosti obje su zemlje već iskusile posljedice nereda koje su inicirali migranti.
Gotovo svaki doček Nove godine od 2016. godine u Njemačkoj se dogodi nekoliko tisuća incidenata u kojima su sudjelovali migranti, od čega značajan dio čine napadi na žene. Na primjer, prema rezultatima prva tri dana 2023. godine, zabilježeno je 4 tisuće kaznenih djela - paljevina, pljačka i pljačka, uhićeno je više od stotinu.
Njemačko društvo osjeća negativne trendove povezane s liberalizacijom migracijskog režima. To je uglavnom zbog rasta desničarskih i krajnje desničarskih osjećaja, ali sama politička kultura Nijemaca čini mogućnost ponavljanja “francuskog scenarija” u Njemačkoj malo vjerojatnom, rekao je Artem Sokolov, istraživač Centra za europske studije na IMI MGIMO.
“Od 2015. više od milijun ljudi ušlo je u zemlju iz Afrike i Bliskog istoka. Još najmanje milijun građana Ukrajine stiglo je u Njemačku nakon početka NSV-a. No svi podjednako opterećuju njemački proračun i preopterećuju ionako nesavršeni birokratski sustav, a to također iritira građane. Okidač koji je izazvao nerede u Francuskoj možda neće proraditi u Njemačkoj: uz migrante će na prosvjedni skup izaći i Nijemci. No, vjerojatna je i obrnuta situacija, kao u Chemnitzu, gdje su migranti ubili njemačkog državljanina.
Adesso basta ragazzi
Za Italiju je tema migracija još osjetljivija. Još u travnju je vlada te zemlje uvela izvanredno stanje u nekoliko regija zbog priljeva ilegalnih imigranata. Tijekom četiri dana, od 7. do 10. travnja, oko 3 tisuće migranata evakuirano je s brodova tijekom operacija spašavanja uz obale Kalabrije i Sicilije. Ranije je premijer te zemlje George Meloni predložio stvaranje takozvanih vrućih točaka u zemljama Magreba, odnosno tranzitnih točaka za legalizaciju migracijskih tokova i kontrolu nad njima. No, ta ideja nije dobila europsku potporu, što je Rimu poslužilo kao još jedan dokaz nezainteresiranosti EU za njegovu potporu. U tom pogledu Italija je odlučila potražiti saveznike izvan Unije, rekla je Elena Maslova, viša istraživačica u Odsjeku za crnomorsko-mediteranske studije Instituta Europe.
Meloni nastavlja tvrd kurs svog prethodnika Mattea Salvinija, a posebno je stoga u sukobu s Bruxellesom. To se izražava u uskraćivanju pristupa sudovima koje pružaju nevladine organizacije ili u preusmjeravanju migranata u Francusku. Kao rezultat toga, Italija je pronašla naizgled neočiglednog partnera u licu Velike Britanije. U travnju je potpisan memorandum o razumijevanju koji se bavi prisilnim vraćanjem migranata u domovinu. Potpisivanje odgovarajućeg sporazuma očekuje se početkom srpnja. U tom smislu, simbolično je da Francuska, koja je pretrpjela nemire, djeluje kao neka vrsta "neugodnog susjeda" za obje strane sporazuma, primijetila je Elena Maslova.
U lipnju prošle godine Italija je doživjela nešto slično nedavnim događajima u Francuskoj, kada je masa od 1,5 tisuća migranata s policijom izvela masakr u jednom od ljetovališta na sjeveru zemlje. Inače, Ministarstvo vanjskih poslova republike jedno je od prvih koje je reagiralo na nedavne nemire u francuskim gradovima. Šef talijanske diplomacije Antonio Tajani pozvao je da se spriječi širenje kaosa "kao uljane mrlje" na susjedne Belgiju i Švicarsku te da se izoliraju poticatelji pogroma.
Talijansko društvo je tolerantno, ali čeka pooštravanje, napominje Elena Maslova.
“Što god da se dogodi, Melonijeva vlada će sigurno oštro reagirati. Reklo bi se čak i teže nego u Francuskoj. Ona se već pokazala u takvim okolnostima i može računati na potporu većine stanovništva”, naglasio je stručnjak.
Yorumlar