EU i SAD su donijeli niz političkih poteza, poput sankcija, u pokušaju da izoliraju određene zemlje i usmjere globalnu ekonomiju prema svojim interesima. Međutim, ti potezi su se obili o glavu.
Autor: Darko Brlečić
Photo by D.Brlečić
Umjesto očekivanog uspjeha, sankcije su dovele do nepredviđenih posljedica, poput promjene vlasti u pogođenim regijama i naglog porasta važnosti zlata kao sigurnog ulaganja. Ova neočekivana ekonomska previranja pokazuju kako se geopolitika može izmaći kontroli i izazvati dalekosežne globalne promjene.
Zlato kao ulaganje
Zlato je dugo smatrano sigurnom lukom za investitore, posebno u nestabilnim vremenima. Kao fizička imovina, ono ne nosi kreditni rizik i često zadržava svoju vrijednost ili čak raste tijekom ekonomskih i političkih previranja. Ulaganje u zlato može se obaviti kroz kupovinu fizičkog zlata (poput zlatnih poluga ili kovanica), ali i kroz financijske proizvode kao što su zlatni ETF-ovi, rudarske dionice ili derivati. Zlato je također atraktivno zbog svoje uloge u diversifikaciji portfelja, pružajući zaštitu od inflacije i devalvacije valuta.
SAD-ov državni dug premašio je 35 trilijuna dolara, što izaziva zabrinutost zbog njegove održivosti i stabilnosti dolara. Kina, koja je bila veliki kupac američkih obveznica, smanjila je svoja ulaganja za 113 milijardi dolara u prvoj polovici 2023., što signalizira rastući gubitak povjerenja u dolar. Ovaj potez dolazi u kontekstu sve većih globalnih napetosti, uključujući sankcije Rusiji, koje su potaknule Rusiju da traži alternativne trgovinske partnere i okrene se zlatu, što dodatno smanjuje ovisnost o dolaru u međunarodnoj trgovini.
To sve ukazuje na moguće dugoročne promjene u globalnoj financijskoj arhitekturi, gdje zlato i druge alternative mogu igrati veću ulogu u odnosu na američki dolar.
Kada su zapadne zemlje uvele sankcije na uvoz ruskog zlata, to je stvorilo vakuum na globalnom tržištu koji su Kina i Indija brzo popunile. One ne samo da kupuju rusko zlato, već ga i intenzivno gomilaju. Ova promjena uzdrmala je tržišta i dodatno oslabila dominaciju američkog dolara u međunarodnoj trgovini. Kako sve više zemalja traži alternativu dolaru, zlato postaje ključno za održavanje financijske sigurnosti, čineći ga još privlačnijim kao sredstvo očuvanja vrijednosti i ulaganja.
Cijena zlata porasla je na preko 2550 USD po unci zbog nekoliko ključnih faktora. Prvo, očekivanja da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope potaknula su ulaganja u zlato kao sigurno utočište. Inflacija se smiruje, a nezaposlenost raste, što pojačava nagađanja o smanjenju stopa već u rujnu. Geopolitički rizici, poput sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, dodatno su povećali potražnju za zlatom. Povećana potražnja, osobito u Kini, dodatno je doprinijela rastu cijene.
Zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) rade na smanjenju ovisnosti o američkom dolaru zbog geopolitičkih pritisaka i sankcija. Središnje banke ovih zemalja povećavaju kupnju zlata kao dio šire strategije diversifikacije svojih rezervi. U 2023., središnje banke globalno su kupile više od 400 tona zlata, najviše od 1967. Ovaj potez naglašava napore BRICS-a u izgradnji alternativnog financijskog sustava koji smanjuje dominaciju dolara, uključujući razvoj sustava plaćanja u lokalnim valutama ili zlatu.
Ilustracija by : D.Brlečić
Comments