top of page
Writer's pictureInfoMedia

Europska energetska kriza, prvo poglavlje: Tri puta više novaca za manje plina...

U 2022. Rusija je sudjelovala u europskoj potražnji za plinom sa samo deset posto, ali je zaradila 94 milijarde dolara – više nego dvostruko u odnosu na godinu kada je njezin izvoz plina u EU iznosio 40 posto.


 


Zemlje Europske unije prošle su godine zabilježile povijesno nisku potrošnju plina, ali je za taj energent u EU izdvojeno tri puta više sredstava nego 2021. godine, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA).


Potražnja za plinom u EU smanjena je za 13 posto , što je najveći pad potražnje ikad zabilježen, ali je za to plaćeno ukupno 390 milijardi dolara - znatno više nego prethodne godine, kada se za više plina trošilo puno manje novca: 120 milijardi dolara.


Njemačka je, primjerice, ove godine potrošila 15 posto manje plina u odnosu na prošlu. A kolika je cijena te "uštede" najbolje zna njezina posrnula industrija.


Koliko su bili uspješni planovi Europske unije da sruši Rusiju "nikad viđenim" sankcijama, zbog toga što je započela Specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, pokazuju službeni podaci IAE.

Ruski udio u europskoj potražnji za plinom pao je s 40 posto 2021. na samo deset posto prošle godine. No, dok je 2021. Rusija od prodaje EU plina imala prihod od 41 milijarde dolara, lani je od deset posto plina uvezenog u zemlje europskog bloka zaradila čak 94 milijarde dolara.

Kada se pogledaju podaci IAE o tome što je najviše pridonijelo smanjenju potrošnje plina u EU, vidi se lice i naličje europskih sankcija Moskvi i sva istinitost riječi u EU toliko kritiziranih Mađarski premijer Viktor Orbán da je Europa ovakvim nepromišljenim mjerama sama sebi pucala u pluća.


Dakle, smanjenju potrošnje plina nije pridonijela diversifikacija izvora opskrbe niti veće oslanjanje na obnovljive izvore energije, u koje Bruxelles polaže tolike nade, već toplo vrijeme i smanjenje proizvodnje u industrijskom sektoru.


Dok je toplo vrijeme krajnje nepouzdan faktor koji već sljedeće godine može dovesti do suprotne situacije, skoka potražnje za plinom zbog hladnog vremena, kako se navodi u izvješću IAE, smanjenje proizvodnje pokazuje razmjere krize.

Nikakvi propisi, upute, savjeti i preporuke o smanjenju potrošnje, a bilo ih je mnogo, nisu pridonijeli smanjenju potrošnje plina koliko jedan jedini čimbenik: nagli skok cijene tog energenta. I opet je počela skakati upravo s "kažnjavanjem Rusije" europskim sankcijama. Doda li se tome još jedan važan faktor, dizanje u zrak dijela europske energetske infrastrukture, plinovoda Sjeverni tok u rujnu prošle godine, može se samo zamisliti kako će izgledati izvješće IAE o europskoj energetskoj krizi kada ga analiziraju. ove godine.

Što se posljednjeg tiče, najveće smanjenje potražnje za plinom zabilježeno je u industrijskom sektoru, koji je potrošio 25 posto manje plave energije nego 2021. godine. Najveći dio tog smanjenja, nešto više od polovice, uzrokovan je smanjenjem proizvodnje.


Zbog skoka cijena energenata nekoliko je tvornica smanjilo proizvodnju, au nekim su slučajevima odlučile uvoziti gotove proizvode iz zemalja izvan EU umjesto da ih proizvode u svojim pogonima po višoj cijeni, navodi se u izvješću IAE.


Uvoz gotovih proizvoda ili poluproizvoda uzrokovao je pad industrijske proizvodnje od samo oko osam posto, iako su tvornički strojevi zaustavljeni zbog visoke cijene plina.


Industrijski sektor također je koristio oko sedam milijardi kubičnih metara plina manje zahvaljujući prelasku s plina na naftu – još jedan uvozni izvor energije za koji se EU uvelike oslanjao na Rusiju i koji je sada također sankcioniran.



Kućanstva, javne i poslovne zgrade prošle su godine smanjile potrošnju plina za oko 20 posto, prvenstveno zahvaljujući toplom vremenu. U 2022. godini za grijanje prostorija bilo je potrebno prosječno 12 posto manje plina u odnosu na godinu prije. “Energetsku učinkovitost” u slučaju kućanstava, javnih i poslovnih zgrada EU je postigla zahvaljujući visokim cijenama plina, a ne zahvaljujući, primjerice, većem korištenju zelene energije.

Smanjenje za najmanje sedam milijardi prostornih metara plina u 2022. u odnosu na godinu dana prije proizvod je "promjene ponašanja", energetskog siromaštva i prelaska na naftu. Potrošači su spustili termostate u prosjeku za 0,6 stupnjeva, smanjena je potrošnja grijanja i tople vode u poslovnim i javnim zgradama.

Uštedama je pridonijela i energetska neimaština: mnogi su potrošači smanjili potrošnju zbog visokih računa, zbog čega su im domovi bili hladni ili su prešli na jeftinija "prljava" goriva poput peleta, ugljena, otpadnog ili nekvalitetnog ulja.


Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, zamjena kotlovnica, primjerice, pridonijeli su da potražnja za plinom bude za 3,5 milijardi prostornih metara manja nego 2021. godine.

Proizvodnja električne energije jedini je sektor u kojem je lani bila veća potražnja za plinom nego godinu prije. Izvješće također bilježi neke promjene u energetskom sektoru, kao što je 11 milijardi kubičnih metara plina koji se manje koristi u ovom području zahvaljujući instaliranju 50 gigavata vjetroelektrana i solarnih elektrana u 2022. godini.


No smanjenju potražnje za plinom u energetskom sektoru najviše je pridonijela smanjena potrošnja električne energije, opet zbog vremenskih neprilika. Zbog smanjenja proizvodnje u nuklearnim i hidroelektranama koje se nastavlja iz godine u godinu, za proizvodnju električne energije bilo je potrebno više plina.

Uz nade položene u obnovljive izvore energije, IAE zaključuje svoje izvješće upozoravajući da će opskrba plinom ostati problematična u 2023. "s neuobičajeno širokim rasponom neizvjesnosti i rizika".

Među njima je mogućnost potpune obustave isporuka ruskog plina Europi plinovodima, otežana opskrba LNG-om kako se oporavlja kineski uvoz tog energenta, ali i vrijeme koje bi zbog visokih ili vrlo niskih temperatura moglo dovesti do dodatnog pritiska na tržište plina. Nastavak rasta obnovljivih izvora energije vidljiv 2022. također bi zahtijevao održive političke napore, rekao je IAE.


Osim stalnih političkih nastojanja, koja se spominju u izvješću, iu slučaju obnovljivih izvora energije vremenski su uvjeti jedan od presudnih čimbenika, što se u izvješću ne spominje.

Baš kao što se "zelena Europa" nije puno ustručavala vratiti ugljenu čim je počela energetska kriza uzrokovana sankcijama koje je EU uvela Rusiji, zabranjujući uvoz njezina plina i ne mareći previše za sabotažu na "Sjevernom toku", , pa tako ni u slučaju obnovljivih izvora ne napuštaju konvencionalne.


Iako mogu proizvesti značajnu količinu električne energije, problem s obnovljivim izvorima je što u vrlo kratkom vremenu može doći do naglog pada proizvodnje , kao kada je u studenom prošle godine proizvodnja energije vjetra u Velikoj Britaniji pala sa 16,4 gigavata u 40 sati na 0,4 gigavata, što je bilo jednako gašenju 14 nuklearnih elektrana. I u takvim slučajevima, da bi se održala stabilnost mreže, potrebno je priključiti još jedan izvor opskrbe - primjerice električnu energiju proizvedenu iz plina.


Nedavne objave

Prikaži sve

Comments

Rated 0 out of 5 stars.
No ratings yet

Add a rating
bottom of page