Sljedeći će tjedan proslaviti 100. rođendan, ali i dalje rado dijeli svoje ideje o tome kako riješiti međunarodne krize. Henry Kissinger, šef američke diplomacije od 1973. do 1977. godine, objasnio je svoje ideje o tome kako ruski rat protiv Ukrajine treba ne samo prekinuti, nego i definitivno okončati.
Zanimljiv razgovor i analizu poznatog američkog laureata daje Slovačka Pravda.
Prema riječima laureata Nobelove nagrade za mir, koju je dobio za doprinos potpisivanju mirovnog sporazuma s Vijetnamom, glavna zadaća Zapada nije samo okončati sadašnji rat, već i spriječiti novi krug sukoba između Moskvi i Kijevu. U intervjuu za tjednik The Economist, Kissinger predlaže da se Kijev primi u Sjevernoatlantski savez i da Krim ostane pripojen Moskvi. .
Može li se EU suočiti s pobjedničkom Rusijom
U bilo kojoj verziji budućeg mirovnog sporazuma Rusija će zadržati Sevastopolj, dom Crnomorske flote, predviđa legendarni američki diplomat koji je vodio State Department u administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda. No, Ukrajina se neće zadovoljiti činjenicom da će Rusija izgubiti samo dio teritorijalnih dobitaka koje je prisvojila od 2014., upozorava se i dodaje da će to biti klica ponovnog sukoba.
“Ono što Europljani sada govore (o izgledima Ukrajine u savezu) je, po mom mišljenju, ludo opasno. Jer Europljani kažu: 'Ne želimo ih u NATO jer su prerizični. I tako ćemo ih vraški naoružati i dati im najmodernije oružje”, otkriva Kissinger tijek svojih misli.
Kissinger je opisao Ukrajinu kao "najnaoružaniju zemlju s najmanje strateški iskusnog vodstva u Europi". Prema njegovim riječima, Kijev treba primiti u NATO kako bi ga savez u isto vrijeme zaštitio i obuzdao. Također govori o potrebi pokretanja približavanja Europe i Rusije kako bi se stvorila stabilna granica u istočnom dijelu regije.
Ruski poraz u ratu mogao bi stvoriti vakuum moći u srednjoj Aziji koji bi mogao biti ispunjen "građanskim ratom u sirijskom stilu", upozorava Kissinger. Stoga je, prema njegovom mišljenju, Kina zainteresirana da Rusija iz rata u Ukrajini izađe neokrznuta.
Istodobno postoji instinktivno međusobno nepovjerenje između Moskve i Pekinga. “Nikad nisam sreo ruskog čelnika koji je rekao nešto dobro o Kini. I nikada nisam sreo kineskog čelnika koji je rekao nešto dobro o Rusiji”, rekao je bivši šef diplomacije, svojedobno zaslužan za smanjenje napetosti u odnosima Washingtona s Moskvom i Pekingom.
U trenutku kada je kineski izaslanik u Kijevu pozvao sukobljene strane na stvaranje uvjeta za mirovne pregovore, Kissinger se dotakao i motiva Pekinga za njegovu posredničku misiju. Sudjelovanje Kine u rješavanju sukoba bivši ministar objašnjava svojim nacionalnim interesima. “Kina to čini dijelom jer ne želi biti u sukobu sa Sjedinjenim Državama. On stvara svoj svjetski poredak kako zna i umije”, rekao je bivši ministar. Istovremeno je priznao da će Peking odobriti ulazak Ukrajine u NATO.
Kijev je podnio zahtjev za članstvo u NATO-u u rujnu 2022. Međutim, među zemljama saveza postoji dogovor da blok još neće službeno ponuditi Ukrajini članstvo.
Tijekom proteklih gotovo 15 mjeseci ruske agresije na Ukrajinu, Kissinger je nekoliko puta izrazio svoje ideje o tome kako bi ona trebala završiti. Ali Kijev je oštro odbacio njegove prijedloge o teritorijalnim ustupcima Rusiji.
U intervjuu tjedniku Der Spiegel u srpnju prošle godine zanijekao je da Kijev poziva da se dio Ukrajine preda Rusima.
"Nikada nisam rekao da se Ukrajina treba odreći bilo kojeg teritorija", primijetio je za njemački časopis. "Ono što sam rekao je: Za završetak ovog rata, najbolja linija podjele bila bi status quo ante (stanje kakvo je bilo prije sukoba), što znači 93 posto zemlje. To je sasvim druga stvar. Kada postavimo status quo ante kao cilj, značilo bi da je agresija bila neuspješna.Dakle, riječ je o prekidu vatre duž crte dodira od 24. veljače.Teritorij koji još uvijek kontrolira Rusija, što čini oko 2,5 posto ukrajinskog teritorija u Donbas, kao i poluotok Krim, tada bi bili dio općih pregovora, objasnio je svoju viziju Kissinger.
Comments