Nepriznata Republika Nagorni Karabah više ne postoji

By TomRy

Nepriznata Republika Nagorno Karabah (NKR) prestala je postojati 1. siječnja u skladu s dekretom svog posljednjeg šefa Samuela Šahramanjana.

Dokument je potpisan 28. rujna - devet dana nakon početka sljedeće oružane eskalacije u regiji. Međutim, nakon preseljenja u Armeniju, Šahramanjan, članovi parlamenta i vlade, zajedno s armenskim stanovništvom Nagorno Karabaha, počeli su raspravljati o legalnosti ovog dokumenta. Šef nepriznate NKR izjavio je da "republika koju je stvorio narod ne može prestati postojati jednim dekretom".

"Do 1. siječnja 2024. raspustiti sve državne institucije i organizacije pod njihovom resornom subordinacijom i Republika Nagorno-Karabah (Artsakh) prestaje postojati. Stanovništvo Nagorno-Karabaha, uključujući one koje se nalaze izvan republike, nakon stupanja na snagu ovog dekreta, trebaju se upoznati s uvjetima reintegracije koje je predstavila Republika Azerbajdžan, s ciljem donošenja neovisne i individualne odluke u budućnosti o mogućnosti ostanka (povratka) u Nagorno-Karabah”, stoji u dekretu.

Eskalacija je počela 19. rujna, dan kasnije postignut je dogovor o prekidu neprijateljstava, a sutradan je u azerbajdžanskom gradu Jevlahu održan sastanak predstavnika Bakua i armenskog stanovništva Karabaha “kako bi se razgovaralo o pitanjima reintegracije”. 15. listopada azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev podigao je državnu zastavu republike u Kankendiju (Stepanakert).

Prema armenskoj vladi, više od 100 tisuća interno raseljenih osoba iz Nagorno-Karabaha, čija je populacija do tada bila oko 120 tisuća ljudi, ušlo je u Armeniju. Armenske vlasti isplaćivale su izbjeglicama novčanu pomoć.

Posljedice

Krajem rujna u Erevanu je započeo novi val prosvjeda zbog situacije oko Nagorno-Karabaha. Oporba je za ono što se dogodilo okrivila vodstvo zemlje i premijera Nikola Pašinjana. Šef armenskog kabineta, kao i drugi visoki predstavnici Armenije, više su puta izjavili da priznaju Nagorno-Karabah kao dio Azerbajdžana. Armenske vlasti izjavile su da je očuvanje državnih tijela nepriznate NKR na teritoriju republike prijetnja nacionalnoj sigurnosti zemlje. Istodobno, Erevan je u više navrata davao izjave u kojima je pokušavao dio krivnje za situaciju prebaciti na Rusiju.

Otprilike u isto vrijeme počelo je određeno zahlađenje između Armenije i integracijskih struktura post sovjetskog prostora. Konkretno, tajnik Vijeća sigurnosti Armenije Armen Grigorjan nije sudjelovao na sastanku tajnika Vijeća sigurnosti zemalja članica ZND-a, održanom 8. studenog u Moskvi, a Pašinjan je odbio doći na summit ZND-a, koji je održan 13. listopada u Biškeku, te summit Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), održan 23. studenog u Minsku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je na izravnoj liniji i na konferenciji za novinare rekao da prestanak članstva u ZND-u, EAEU-u i ODKB-u teško da bi bio u interesu Armenije, a nedolazak Pašinjana na posljednje summite je posljedica nekih procesa unutar zemlje, a ne nevoljkosti Erevana da nastave zajednički rad.

Armenija i Azerbajdžan raspravljaju o uvjetima mirovnog sporazuma. Prema tiskovnom tajniku ruskog predsjednika Dmitriju Peskovu, Baku i Erevan "izjavljuju punu spremnost za postizanje jedinstvenog dokumenta, finaliziranje mirovnih pregovora, postizanje mirovnog sporazuma". Krajem prosinca u Sankt Peterburgu je održan neformalni summit ZND-a na kojem su sudjelovali Alijev i Pašinjan.

Ruske mirovne snage evakuiraju armenske civile iz Nagorno Karabaha 20.9.2023

Izvor: vk.com 1.1.2024