Njemački neuspjeh u privlačenju poslovnih ulaganja je "alarmantan", prema ekonomistima. Visoki porezi na dobit, pretjerana birokracija i loša infrastruktura navedeni su kao razlozi za pad ulaganja
Sposobnost Njemačke da privuče poslovna ulaganja pretrpjela je "alarmantan" pad prošle godine, kada je, prema vodećim ekonomskim institutima, više od 135 milijardi eura izravnih stranih ulaganja napustilo zemlju, dok je ušlo samo 10,5 milijardi eura.
Njemački ekonomski institut sa sjedištem u Kölnu priopćio je da je jaz između izlaznih ulaganja njemačkih kompanija i poslovnih ulaganja u zemlji 2022. bio najveći ikada, na temelju podataka OECD-a.
“Uvjeti ulaganja u Njemačkoj nedavno su se opet pogoršali zbog visokih cijena energije i sve većeg nedostatka kvalificiranih radnika”, rekao je ekonomist Christian Rusche.
U izvješću se navodi da je 70 posto ulaganja njemačkih kompanija otišlo u druge europske zemlje, a kao ključni razlozi navode visoke korporativne poreze, pretjeranu birokraciju i lošu infrastrukturu.
Rusche je pozvao vladu u Berlinu da poduzme korake za poboljšanje atraktivnosti zemlje za poslovanje.
"Savezna vlada hitno mora poduzeti protumjere kako bi Njemačka ponovno postala prva adresa za strana ulaganja u budućnosti", rekao je Ruschet.
Brojke dolaze jer SAD nudi velike subvencije za privlačenje ulaganja iz tvrtki u raznim sektorima, uključujući električna vozila i obnovljivu energiju, kroz Zakon o smanjenju inflacije, za koji istraživači kažu da je ubrzao odljev ulaganja iz Njemačke.
U međuvremenu, upozorava se da Njemačka također dobiva vrlo malo iz fonda EU-a za oporavak od 750 milijardi eura, koji je pokrenut kao odgovor na pandemiju koronavirusa za financiranje ulaganja u područjima kao što su zelena energija i digitalizacija, a usmjeren je na teže pogođena gospodarstva poput Italija.
FT piše da postoji nekoliko značajnih iznimaka od ovog trenda, navodeći da je prošle godine američki proizvođač čipova Intel najavio planove za izgradnju tvornice poluvodiča u Magdeburgu, navodeći kao razlog njemački "vrhunski talent i vrhunsku infrastrukturu".
Planovi su odgođeni jer se američka tvrtka za proizvodnju čipova našla u teškim pregovorima s njemačkom vladom. “Intel” je tada tražio gotovo šest milijardi eura više u obliku subvencija zbog poskupljenja energije i inflacije.
Berlin je konačno popustio, obećavši ukupno 10 milijardi eura, ili oko trećinu onoga što je Intel obećao potrošiti na tvornicu, naglašavajući kako vlade sve više koriste novac poreznih obveznika za privlačenje izravnih stranih ulaganja. Posao će biti najveća izravna strana investicija u Njemačkoj.
Rekordan odljev stranih ulaganja
Njemački proizvodni sektor doživio je pad posljednjih mjeseci, pogođen naglim porastom cijena energije od početka rata u Ukrajini prošle godine, kao i padom narudžbi, slabim rastom izvoza i gubitkom tržišnog udjela za električne automobile.
"Njemački izvozni model više ne funkcionira kao prije, uz sve veći protekcionizam", stoji u izvješću.
Nalazi su slični onima koje je u travnju objavila Bundesbanka, koja je također objavila da je neto odljev izravnih ulaganja iz Njemačke prošle godine porastao na rekordnu razinu.
Studija konzultantske tvrtke objavljena u svibnju pokazala je da su prošle godine u Njemačkoj najavljene 832 nove greenfield investicije, što je pad u odnosu na 841 u prethodnoj godini i 930 u 2020. godini.
댓글