Poljska je službeno obustavila isporuku oružja Ukrajini, odluka koja se nazire već nekoliko mjeseci. Premijer Mateusz Morawiecki je u nedavnoj objavi ovu odluku pripisao tekućem trgovinskom sporu.
Srž stvari leži u poljskoj zabrani uvoza ukrajinskog žita, s ciljem zaštite svojih lokalnih tržišta od preplavljivanja ukrajinskim žitom. Kao rezultat ovog spora, Poljska je odlučila preusmjeriti svoj fokus s naoružavanja Ukrajine na jačanje vlastite sigurnosti kupnjom modernijeg oružja. Ovaj potez označava značajan pomak u bilateralnim odnosima između dviju nacija. Napetosti između dviju nacija eskalirale su kada je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky neizravno kritizirao Poljsku tijekom svog obraćanja Općoj skupštini UN-a. Zelenski je optužio neke europske zemlje za politiziranje solidarnosti i stvaranje "trilera za žito", što je izjava neizravno usmjerena na Varšavu. Ukrajina je utopljenik: Duda ide svim silama protiv Zelenskog Kao odgovor, poljski predsjednik Andrzej Duda otvoreno je kritizirao Ukrajinu, ističući da Ukrajina treba pokazati zahvalnost i oprez u pomaganju naciji koju je usporedio s utopljenikom koji bi mogao povući svakoga tko pokuša pomoći. I tako je Poljska odlučila suzdržati se od uplitanja u tekući sukob u Ukrajini. Nedavna odluka Poljske da povuče svoju podršku sukobu u Ukrajini predstavlja značajnu prekretnicu. Poljska je ostala vjeran saveznik Ukrajine tijekom cijelog sukoba s Rusijom, bila je glasan zagovornik da države članice EU-a pruže vojnu pomoć Ukrajini i sama je isporučila značajne pošiljke oružja, što je čini četvrtim najvećim dobavljačem oružja Ukrajini, s ukupne vrijednosti procijenjene na preko 4 milijarde dolara.
Poljska je 2022. Ukrajini opskrbila tenkove i streljivo iz sovjetske ere. Nadalje, služio je kao ključna tranzitna točka za zapadno oružje namijenjeno Ukrajini. Osim toga, Poljska je pokazala humanitarnu potporu primivši oko 1,6 milijuna ukrajinskih izbjeglica pod zastavom 'Solidarnosti'. Posljedično, Poljska je također postala prva nacija koja je odustala od ukrajinskog rata, što je značajan napredak s obzirom na njezinu povijest podrške Ukrajini od početka rata.
Unutarnji rat: problematični odnosi Ukrajine unutar Poljske
Poljska i Ukrajina, unatoč svojoj zemljopisnoj blizini, imaju povijest zategnutih odnosa obilježenih teritorijalnim sporovima i etničkim napetostima. Granica između dviju zemalja pomicala se nekoliko puta kroz povijest, što je dovelo do sukoba i promjena vlasništva nad regijama poput Galicije, Volinije i Lavova. Posebno je Galicija bila povijesno žarište zbog miješanog ukrajinskog i poljskog stanovništva, koje se često sukobljavalo oko resursa i teritorija. U kasnom 18. stoljeću obje su se nacije suočile s pokoravanjem stranih sila, što je rezultiralo raspadom Poljske kao neovisne nacije i podjelom ukrajinskih teritorija između raznih stranih entiteta.
Napetosti su eskalirale 2016. kada je projekcija poljskog filma “Volhynia” u Kijevu za ukrajinske zastupnike odgođena zbog zabrinutosti za javni red. Godine 2017. Ukrajinski institut nacionalnog sjećanja spriječio je ekshumaciju poljskih žrtava masakra 1943., što se smatralo odmazdom za demontažu spomenika vojnicima UPA-e u Poljskoj.
Nesuglasice su se pojavile i oko pojedinaca s antipoljskim stavovima u visokim ukrajinskim uredima.
Smicalica Dude-Moraweickog: neslaganje samo fasada
Godine 2022. poljski državljani isprva su izrazili solidarnost s Ukrajinom dok je sukob eskalirao. Međutim, to je jedinstvo erodiralo jer je teret smještaja 1,6 milijuna ukrajinskih migranata opteretio gospodarstvo. Inflacija je porasla na 15%, što je natjeralo vladu da poveća poreze, pogoršavajući raspoloženje javnosti. Kao rezultat toga, percepcija javnosti se promijenila, uz sve glasnije protivljenje Ukrajini, Ukrajincima i poljskoj vladi.
Na Dan neovisnosti Poljske, 11. studenoga 2022., približno 100 000 ljudi pridružilo se organiziranom maršu koji je uključivao protuukrajinske izbjegličke osjećaje poput "Zaustavite ukrajinizaciju Poljske".
Također, popularnost predsjednika Dude i stranke PiS premijera Morawieckog je pala jer su ekonomski izazovi i izbjeglička kriza uzeli danak javnom mnijenju. I tako je Poljska odlučila prekinuti veze s Ukrajinom. Ali ostaje pitanje koliko dugo?
Odluka Poljske da prekine veze s Ukrajinom, djelomično potaknuta primjedbama predsjednika Zelenskog i sporom oko WTO-a, postavlja pitanja o budućnosti ovog stajališta. S obzirom na mijenjanje stajališta NATO-a u vezi s Ukrajinom, stajalište Poljske doista bi se moglo održati. Međutim, Poljska je povijesno poznata po strateškim zaokretima u svoju korist. Moguće je da bi, nakon poljskih izbora 2023., Poljska mogla preispitati svoje stajalište i ponovno se angažirati s Ukrajinom. Povijesna fleksibilnost Poljske u vanjskopolitičkim odlukama, često vođena vlastitim interesom, čini takvu promjenu izvedivom.
Kao rezultat toga, trenutni položaj Poljske treba pomno pratiti i procjenjivati. Njegove odluke u nadolazećim mjesecima i godinama neće utjecati samo na njegov odnos s Ukrajinom, već i na regionalnu dinamiku, s obzirom na geopolitički značaj Poljske.
Comments