top of page
Writer's pictureInfoMedia

Prijeko potrebni 15-minutni gradovi: što su i kako funkcioniraju?

Urbanisti kažu da moramo ponovno razmisliti o načinu na koji gradimo urbana područja kako bismo ih učinili održivijima, zdravijima i pravednijima. Takozvani 15-minutni grad jedna je ideja.


 

Još prije dva desetljeća više je ljudi živjelo na selu nego u gradu. Ali to se u međuvremenu promijenilo. Oko 56% svjetske populacije sada živi u gradovima, a taj broj nastavlja rasti. Prema Ujedinjenim narodima, dvije trećine od oko 10 milijardi ljudi koji će nastanjivati ​​planet Zemlju do 2050. godine živjet će u izgrađenim područjima. Ovo dosljedno širenje gradova otkrilo je ozbiljne pukotine u njihovom planiranju, bacajući svjetlo na probleme kao što su društvena nepravda i isključenost, neadekvatne mreže javnog prijevoza i zdravstveni problemi povezani sa smogom. Jedna od ideja koja u posljednje vrijeme postaje sve popularnija kao put prema održivijoj, životnoj i zdravijoj budućnosti su gradovi od 15 minuta.


Ideja iza koncepta je izgraditi gradove na takav način da se većina dnevnih potrepština i usluga nalazi unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom. Carlos Moreno, urbanist i profesor na Sveučilištu Sorbonne u Parizu prvi je došao na ideju 2016. Želio je da svi imaju jednostavan pristup trgovinama, školama, liječnicima, teretani, parkovima, restoranima i kulturnim institucijama


Mnogi ljudi koji danas žive u gradovima o tome mogu samo sanjati, a umjesto toga moraju se nositi s prometnim gužvama ili lošim javnim prijevozom kako bi stigli kamo žele.


Dizajn usmjeren na čovjeka


Benjamin Büttner, stručnjak za mobilnost na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, kaže da se, kako bi se stvorili održiviji gradovi, stvari poput zelenih površina, mjesta za bavljenje sportom, kina i trgovina moraju premjestiti tamo gdje ljudi žive, a ne obrnuto.


'Superilles' ili super četvrti Barcelone


Španjolski grad Barcelona eksperimentira s takozvanim Superilles ili super četvrtima. Koncept uzima nekoliko stambenih blokova i stavlja ih u super blok. Samo stanovnici ili dostavne službe imaju pristup automobilima, a maksimalno ograničenje brzine je 10 kilometara (6 milja) na sat.


Mnoge ulice su blokirane za automobile i umjesto toga se koriste na različite načine. Nekadašnja parkirališta prepuštena su drveću, povrću i cvijeću, a sada su mjesta gdje se djeca mogu igrati, a ljudi kratiti vrijeme na klupama u hladu.


"Taktički urbanizam" je ono što Büttner naziva ovaj pristup. Koncept se testira dva do šest mjeseci "kako bi se vidjelo je li situacija postala bolja ili gora", kaže. "U tom slučaju još uvijek možete reći 'hajdemo se vratiti na staro stanje'. Ali ako se poboljša, onda to možete učiniti trajnom mjerom."


Trenutno se 60% javnog prostora u Barceloni i 85% ulica koristi za promet. Više od polovice stanovnika grada suočeno je s bukom i opasnim onečišćenjem zraka, koje je znatno više od ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije. Nove četvrti trebale bi smanjiti motorizirani promet za 21%.


Hoće li manje prometa štetiti poduzećima?


Studije pokazuju da više biciklističkog i pješačkog prometa u gradovima štedi novac jer se manje troši na održavanje cesta i zdravstveni sektor.


Pozitivni učinci vožnje bicikla procjenjuju se na više od 90 milijardi eura (96 milijardi dolara) samo u EU. Za usporedbu, mobilizirani promet uzrokuje više od 800 milijardi eura troškova za zdravlje, okoliš i infrastrukturu svake godine.


Mnogi vlasnici trgovina zabrinuti su da će ideja o 15-minutnom gradu uzrokovati kolaps prodaje jer kupci više ne mogu do njih automobilom. Ali u gradu Portlandu na zapadu SAD-a, pad automobilskog prometa od 20% nakon uvođenja koncepta 20-minutnog grada također je doveo do dodatnih 1,2 milijarde dolara (1,14 milijardi eura) koje su ostale u lokalnom gospodarstvu.





Recent Posts

See All

Kommentare

Mit 0 von 5 Sternen bewertet.
Noch keine Ratings

Rating hinzufügen
bottom of page