Španjolska neće promijeniti stav po pitanju nepriznavanja Kosova jer bi u tom slučaju, sada kada u vlasti ima tri separatističke stranke, baš njima dala argument u ruke da nastave sa separatističkom politikom, valorizira za Sputnjik diplomata dr Zoran Milivojević.
Španjolska je dobila novu vladu sa starim premijerom Pedrom Sančezom na čelu koji je na toj funkciji od 2018. godine. Međutim, da na tom mjestu ostane, pomogle su mu ovoga puta katalonske, galicijske i baskijske nacionalističke stranke.
Španjolska ne može da prizna Kosovo
U zamjenu, ove stranke dobile su zakon o amnestiji katalonskih separatista, ali i zahtjev koji je Sančez poslao Evropskoj uniji po kome bi se baskijski, katalonski i galicijski jezik uvrstili u službene jezike EU.
Da li ove separatistički nastrojene stranke mogu da promijene putanju španjolske vlade kada je u pitanju Kosovo i Metohija, čiju državnost Španjolska ne priznaje?
Milivojević je uvjeren da se to neće dogoditi i to iz više razloga.
Verujem također da ova nova postava neće utjecati na promjenu stava Španjolske po pitanju Kosova i Metohije, zato što bi to stvorilo uvjete za promjene i u samoj Španjolskoj ,“ smatra Milivojević.
Drugim riječima, promjena stava bi postala argument i Kataloncima i Baskijcima ali i drugima da se pozovu na isto, a time bi se ugrozio ustavni poredak same Španjolske.
Nema novih ustupaka
„Promjenom stava prema Kosovu bio bi doveden u pitanje dakle, i sam princip i Ustav Španjolske. Svaki ustupak ovim strankama bi otvorio opasnu priču po tu državu,“ ocjena je našeg sugovornika.
Milivojević smatra da su ustupci koje je Sančez dao ovim strankama „plafon“ i da su te stvari još na liniji široke autonomije, a ne na liniji separatizma.
„Sve što su dobili, od jezika pa do amnestije za političke istomišljenike su u liniji mogućnosti da mogu da djeluju u jednoj demokratskoj zemlji i da imaju više prava nego što su imali do sada. Drugim riječima, Španjolska se ne može ponovo dovesti u poziciju da neko pozivanjem na slučaj Kosova ponovo otvori pitanje odcjepljenja Katalonije ili bilo koje regije“, kaže Milivojević.
On ne misli da su ulaskom u Španjolsku vlast separatističke snage dobile odskočnu dasku, kako bi nastavile sa svojim prvobitnim separatističkim planovima, po uzoru na Kosovo.
Probudili bi se secesionisti
„To i kada bi se dogodilo, išlo bi prije nama u prilog. Ovako, Španjolska je dobila argument da se i kod njih nađe rešenje u okviru široke autonomije. Ta država, praktično nema neprijatelje u okviru EU ni NATO niti u Americi, koji bi podržali separatizam. Ali ako bi Španjolska otišla dalje od ovoga što je kao ustupak dala ovim trima strankama, otvorila bi problem i za neke druge zemlje - Kanadi sa problemom Kvebeka, Velikoj Britaniji sa Škotskom, Nizozemskoj sa Flamancima… Dakle, svaka promjena stava Španjolske u koristi Baskijaca i Katalonaca, a samim tim i Kosova, otvorila bi mogućnost drugima državama sa problemom separatizam što bi povuklo i otvaranje problema na Zapada u državama koji imaju taj problem,“ napominje sugovornik Sputnjika.
Milivojević ističe da Španjolska nije poludjela da radi na svoju štetu jer bi priznanjem Kosova sada dala argumente strankama sa kojima je formirana vlast.
Španjolska, inače, ne priznaje ni kosovske putovnice , u travnju ove godine glasala je protiv da zahtjev Kosova za prijem u Savjet Europe uđe u proceduru, 2018. godine. na sjednici Generalne skupštine Interpola bila je protiv prijema Kosova, kao i 2015. na glasanju o njegovom članstvu na Generalnoj konferenciji Unescoa…
Španjolska neće promijeniti stav po pitanju nepriznavanja Kosova jer bi u tom slučaju, sada kada u vlasti ima tri separatističke stranke, baš njima dala argument u ruke da nastave sa separatističkom politikom, valorizira za Sputnjik diplomata dr Zoran Milivojević