Rusi kontroliraju skoro 50% svjetskog uranija
Kako se približava prva godišnjica rusko-ukrajinskog rata, Europski parlament je pozvao članice EU da što prije uvedu deseti paket sankcija protiv Rusije, kao i da zabrane europskim tvrtkama uvoz urana iz Moskve.
Na popis sankcija bi se dodala ruska poduzeća koja su još prisutna na europskom tržištu, poput Lukoila i Rosatoma. Europski parlament također traži sveobuhvatnu i trenutačnu zabranu ruskog uvoza fosilnih goriva poput nafte i urana.
Između ostalog, parlament je u novom paketu sankcija također preporučio da se "cjevovodi Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru potpuno napuste", a ljudi koji sudjeluju u širokom rasponu nezakonitih operacija, poput prisilnih deportacija i održavanja lažnih referenduma u okupirani ukrajinski teritorij, također bi se trebao suočiti sa sankcijama.
Ovo se događa nakon što su SAD oživjele napore da uvedu američke sankcije Rosatomu.
Ruski Rosatom je korporacija koja ima u kontroli i u svom vlasništvu iskopine uranija u Rusiji i Kazahstanu. S toga ne čudi kada kažemo da Rusija kontrolira 49% svjetskih iskopina uranija.
Bidenova administracija i dvostranačka skupina senatora žele da svaka zabrana ruskih isporuka bude popraćena pomoći za domaću opskrbu nuklearnim gorivom. S obzirom na Zastupnički dom koji kontroliraju republikanci, Ministarstvo energetike SAD-a razmatra prijenos nekih od 6 milijardi dolara u gotovini za posrnule američke reaktore na domaći projekt nuklearnog goriva.
Obnovljeni razgovori o sankcijama uslijedili su nakon izvješća Washington Posta u kojem se kaže da Rosatom radi na opskrbi ruske vojske komponentama za projektile, tehnologijom i sirovinama. Zalihe su isporučene proizvođačima oružja koji prodaju ruskoj vojsci, a neke od tih raketa vjerojatno su korištene u ratu Rusije protiv Ukrajine.
Stanje urana
Sve sankcije koje bi SAD ili EU nametnule zbog Rosatomovih postupaka imale bi mnogo manji učinak na rusko gospodarstvo od prijašnjih kazni za prirodni plin i naftu, te bi stoga bile više simbolične nego utjecajne. Prema Franku von Hippelu sa Sveučilišta Princeton, Rosatom ostvaruje oko 1,0 milijardi USD godišnje od prodaje urana u SAD-u i Europi.
Rusija je trenutno šesti najveći izvoznik urana u svijetu, nakon Kazahstana, Kanade, Australije, Namibije i Uzbekistana. Međutim, stvarna vrijednost Moskve u industriji urana proizlazi iz njezinih mogućnosti obogaćivanja urana, procesa koji stvara nuklearno gorivo iz iskopanog urana povećanjem postotka urana-235. Rusija ima više od polovice svjetskih zaliha obogaćivanja i odgovorna je za 38% svjetskih kapaciteta za pretvorbu urana.
Sirovina za većinu ruskog izvoza urana dolazi iz Kazahstana. Ako se uvedu sankcije na ruski izvoz urana, to bi uključivalo zabranu prerađenog urana iz Moskve.
Godine 2021. Rusija je bila treći najveći dobavljač urana u SAD, s udjelom od 14% u potonjem uvozu. Sjedinjene Države, koje dobivaju 18,9% električne energije svoje zemlje iz nuklearne energije, uvelike se oslanjaju na uvoz urana za napajanje svojih nuklearnih postrojenja jer domaća proizvodnja bilježi trend pada.
U EU je potencijalna rupa u uvozu urana koju treba popuniti veća jer Rusija pokriva gotovo 20% potreba za uranom u regiji. Dok nuklearna energija proizvodi oko jedne četvrtine ukupne električne energije u EU kao cjelini, ona čini više od 40% u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj, te više od 70% u Francuskoj.
Iz tih razloga, SAD i EU, unatoč pokretanju oštrog rata sankcija protiv Rusije nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu, još uvijek nisu uvele sankcije izravno Rosatomu niti njegovom izvozu urana.
U vrijeme kada je EU najavio zabranu uvoza ruske sirove nafte do prosinca i uvoza dizela do veljače, europski energetski klijenti su se trudili napuniti svoje spremnike kako bi došli do oko 500 do 600 tisuća barela dnevno rupe koju ruski zabrana uvoza će otići.
U međuvremenu se očekivalo da sankcije EU-a na uvoz ruskog dizela i sirove nafte neće odvratiti druge zemlje od iskorištavanja pomaknutih isporuka. Kina, Indija i Turska kupile su rekordnih 2,35 milijuna barela dnevno od 18. studenog, preokrenuvši tradicionalne trgovinske tokove i dajući novu svrhu naftnim tankerima koji su inače bili predviđeni za odlaganje u otpad.
Mađarska je jedna od članica EU-a koje planiraju staviti veto na sve sankcije Europske unije protiv Rusije koje utječu na nuklearnu energiju.
"Nećemo dopustiti da se provede plan o uključivanju nuklearne energije u sankcije", rekao je mađarski premijer Viktor Orban. "Ovo ne dolazi u obzir."
Budimpešta je često kritizirala sankcije EU protiv Rusije zbog njezine invazije na susjednu Ukrajinu, tvrdeći da nisu uspjele učinkovito kazniti Rusiju dok su ugrozile europsko gospodarstvo.
Nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj ima četiri skromna ruska reaktora VVER 440 ukupnog kapaciteta od oko 2000 megavata koji su počeli s radom između 1982. i 1987. Generiraju otprilike polovicu električne energije u zemlji, a elektrana svoje nuklearno gorivo dobiva iz Rusije s planira razviti dva VVER reaktora ruske proizvodnje s kapacitetom od po 1,2 gigavata svaki, prema sporazumu iz 2014. godine.
EU-Ukrajina
Ranije u siječnju 2023. ukrajinski premijer Denys Shmyhal već je pozvao EU da uključi Rosatom u svoj sljedeći krug sankcija Rusiji nakon invazije na zemlju, rekavši da tada očekuje da će “10. paket (sankcija EU) sadržavati ograničenja protiv ruske nuklearne industrije, posebice Rosatoma.”
Rusija od ožujka kontrolira nuklearno postrojenje Zaporizhzia u južnoj Ukrajini, a predsjednik Vladimir Putin izdao je dekret u listopadu kojim se vlasništvo nad projektom prenosi s ukrajinske korporacije za nuklearnu energiju Energoatom na tvrtku kćer Rosatoma.
“Aktivno radimo s našim europskim partnerima na pružanju potpore u četiri područja: demilitarizacija nuklearne elektrane Zaporizhzhia, opskrba električnom opremom, mogućnosti uvoza električne energije iz EU-a i sankcije protiv Rusije”, napisao je Shmyhal u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Potez za sankcioniranje urana, usvojen rezolucijom, uslijedio je prije summita EU-Ukrajina u petak. Ova europska zemlja u sukobima ima stalni zahtjev za pristupanje EU-u koji je formalno podnesen još u veljači 2022.
Zahtjev je dobio svjetlo jer su članice EU-a ponovno potvrdile svoju predanost provođenju aplikacije i radu na "otvaranju pregovora o pristupanju i podržavanju plana koji definira sljedeće korake kako bi se Ukrajini omogućilo pristupanje jedinstvenom tržištu EU-a".
Članovi Europskog parlamenta, međutim, naglasili su da je članstvo proces temeljen na zaslugama koji uključuje usklađenost s odgovarajućim procedurama, reformama i kriterijima za prijem. Zatražili su od ukrajinskih vlasti da provedu značajne reforme što je prije moguće kako bi ispunili kriterije za prijam u EU.
Terminske cijene urana ovog su mjeseca neznatno skočile preko 50 dolara po funti, najviše u dva mjeseca, iako se trgovalo u tom rasponu cijena prethodno više od osam mjeseci – daleko od vrhunca nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Na relativnoj osnovi, točkasti uran dramatično je nadmašio konkurentska goriva prirodni plin i naftu u tom razdoblju. Prirodni plin pao je za oko dvije trećine od rujna, a cijene nafte su gotovo prepolovljene od lipnja.
Comments