Piše TomRy
"Što nije zapisano, nije se ni dogodilo"
Gost popularne emisije PROvox, Radio Rijeke je bio Srećko Horvat, hrvatski filozof i aktivist, jedan od “najuzbudljivijih glasova svoje generacije” (Der Freitag), čija se djela čitaju u NY Timesu, Guardianu i mnogim drugim eminentnim medijima u svijetu.
Urednica emisije Matea Krmpotić je po završetku intervjua sa Srećkom Horvatom, audio snimak pretočila u pitki pisani tekst temeljen na odgovorima svojega gosta i objavila ga na internetskoj stranici Radio Rijeke.
Pošto je sudbina govornih emisija uglavnom putovanje u arhivu, tekstualna varijanta za tiskovine/portale im zadržava aktualnost na neko duže razdoblje i konzumentu je interesantna kada god se sa njom susretne.
Srećko Horvat o apokaliptičnoj sljepoći
Krivo tumačimo moment apokalipse, to je bio moj i osobni i filozofski poriv da se počnem baviti tom temom. Riječ je o skidanju vela, neka vrsta razotkrivanja. Originalno je apokalipsa bila tekst ranih kršćana, dakle politički tekst...
Danas imamo hiperinflaciju toga termina, a meni je kao filozofu bilo važno dekonstruirati taj termin i pokazati što iza njega stoji, govori Srećko Horvat u riječkom studiju.
Apokalipsa se već dogodila, u smislu otkrivenja. Poruke ili evidencije da nešto nije u redu sa svijetom. Korona je na neki način bila apokalipsa, otkrilo se licemjerje vladajućih u Hrvatskoj recimo, narodu su govorili jedno, a radili drugo. Nadalje, svaka vrsta prirodne nepogode - potres, recimo u Petrinji - otkrivenje nespremnosti i strukture, izostanak organizirane solidarnosti.
U tom smislu svaka apokalipsa je ujedno i politička. Razotkriva i daje do znanja da nešto nije u redu, objašnjava.
Sada je pitanje koliko će nas biti, odnosno - KAKO će nas biti. Puko pitanje o pukom preživljavanju nije dovoljno - pitanje je kakvu vrstu života vodimo, a to je filozofsko pitanje.
Ne život u smislu - pojest ću, popit i imati krov nad glavom, nego što to znači - je li svrha života da imam pare i da kupim bazen, ili je svrha života da pomognem društvu i da sam solidaran. Pitanje je koliko će ovakva vrsta sustava opstati, govori Horvat.
Došlo je do promjene geologije zemlje ljudskim djelovanjem. Postoji teorija kojoj sam ja bliži, a to je ideja kapitalocena. Da čovjek - radnica u pekari, moj otac koji ima par stotina eura penzije, radnička klasa - nije odgovorna za klimatske promjene, mega oluje i potpunu destrukciju planete zemlje.
Pitanje kapitalocena je da je sistem odgovoran - od industrijske revolucije s kapitalizmom kojemu je glavni poriv zgrtanje kapitala i ekspanzija. U srži toga sistema je neprestano sisanje raznih sirovina, a sada je to litij - za sve te litijske baterije, električne automobile - da bismo, tobože, bili zeleni, govori Horvat.
U 20. stoljeću, s razvojem tehnologije, mi postajemo ko-subjekti, a tehnologija je subjekt. To se može vidjeti na nuklearnoj tehnologiji - mi više nikada nećemo biti u stanju da zaboravimo tehnologiju koju smo jednom naučili, a dok postoji to znanje - postojat će i mogućnost destrukcije planete Zemlje, govori.
Danas u 21. stoljeću imamo i rapidni razvoj digitalne tehnologije, od interneta do umjetne inteligencije, i to potvrđuje tezu da više nismo subjekti. Ja mislim da to svatko tko ovdje živi je toga svjestan, svatko tko nas sad sluša u autu i koristi, na primjer, GPS.
Algoritam je taj koji određuje što ćemo raditi, koji zna što mi želimo, kupiti, trošiti i participirati u ovom sistemu, a sve to da bi muskovi i zuckerbergi zaradili još više para, komentira Horvat.
Bliže smo nuklearnom ratu nego za vrijeme kubanske krize, a o tome se uopće ne govori. To je apokaliptična sljepoća - poričemo, ne želimo ili nemamo luksuz da se bavimo tim temama.
Dok je čovjeka, bit će i pobune. Pitanje je samo na koji način se uopće može provoditi smislena vrsta pobune ili otpora kada je sistem toliko svemoćan. Biopolitika je to. Kontrolira sve, pa i na koji način se naša tijela pomiču u gradu i koje vrste slobode imamo.
Algoritamska tehnologija je najveća opasnost, radi u mozgu čovjeka. Pa i taj Neurolink koji razvija Elon Musk proizvodi duboka etička i filozofska pitanja. Što je tu uopće realnost?, pita se Srećko.
Za deset, dvadeset godina će biti scenarij Black Mirrora. Imat ćeš pred očima screen, vidjet ću tvoj rejting; što voliš, s kim si bila, iz koje si klase jesi li platila kredit, i tako dalje.
Mi se već nalazimo u toj realnosti, samo nije jednako distribuirana, ta tehnologija nekim ljudima doprinosi u smislu osvajanja carstva sloboda da mogu biti sto žele, ali za veći dio populacije - to i dalje služi da ih se nadzire, uvjetuje njegov način djelovanja - život i budućnost, objašnjava.
Julian Assange mi je prijatelj. Naravno, imao sam problema zbog komunikacije s njim. Nisam ga dugo vidio, zadnji put sam ga posjetio u zatvoru, nakon što su ga izbacili iz ekvadorske ambasade.
Prošlo je 4 godine, a on je skoro 5 godina u zatvoru. U međuvremenu, kad se promijenila vlast u Ekvadoru, promijenili su i čuvare u ambasadi i infiltrirala se CIA. Zadnjih godinu ili dvije, kad sam ja dolazio, sve što se događalo je bilo snimano - i audio i video. Tako da sam saznao da sam bio na CIA-inoj listi, a sad ste vjerojatno i vi, kroz smijeh govori Horvat.
Ja nikada nisam radio za njega niti za WikiLeaks, razgovarali smo o serijama, geopolitici, pravima, a što je CIA-i bilo zanimljivo - ja ne znam, govori Horvat.
Povijest čovječanstva je predivna povijest, ljudi od početka pokušavaju mijenjati svijet. No, je li to dovoljno da spriječimo uništenje svijeta - za to, mislim, nema odgovora.
Predivno je biti čovjek i velika je odgovornost imati mogućnost da mijenjamo nešto. Ne samo da prihvaćamo sve sto nam se nameće. Mislim da su ljudi toga svjesni.
Dok ima i posljednjega čovjeka koji je spreman pobuniti se - ima nade za nas, zaključuje Srećko Horvat.
Autor: Matea Krmpotić, 9.2.2024.
Foto: Pixell
Audio snimak dostupan na poveznici
Publish 9.2.2024.
Vrijedi preslušati audio snimak na objavljenom linku, ipak daje vjerodostojniju sliku intervjua, odnosno radijske emisije
"Sveprisutni rat, klimatska kriza, nuklearna prijetnja, mikro plastika i svakodnevno nasilje, teško da je više moguće naći vijesti koje nisu apokaliptične. Međutim, što ako je naša realnost zapravo već post apokaliptična?", pita se Srećko Horvat, hrvatski filozof i aktivist...
U okviru programa Refleks, filozof Srećko Horvat održao je danas u 19 sati u velikoj dvorani Filodrammatice predavanje pod nazivom "Poslije apokalipse: melankolija je luksuz!".