Inicijativa Pojas i put je ključni faktor u globalizaciji Kine usred navale valova antiglobalizacije na Zapadu. Akcioni plan ima osam točaka, uz naglasak na financiranju "malih i lijepih" projekata za poboljšanje životnih uvjeta u zemljama u razvoju
Autor: Borislav Korkodelović
Prilagodio: Darko Brlečić
Izgradnja Tazare - željeznice Tanzanije i Zambije, rujna 1973. godine
Kada je Kamala Haris ranije ove godine posjetila Zambiju, predsjedavajuća Socijalističke partije te afričke države primijetila je: "Zamjenica komandanta Sjedinjenih Država stigla na aerodrom koji je izgradila Kina, vozila se putevima koje je također izgradila Kina i obratila se stanovništvu Zambije iz institucije koju im je na poklon izgradila Kina. Pa opet, potpredsjednica Sjedinjenih Država je Zambijcima savjetovala da ne surađuju sa Kinom."
Ironičan, zajedljiv i duhovit komentar me je podsjetio da su mi među prvim po dolasku u Zambiju, u siječnju 1978, zapadne kolege kazale: "Morate da se vozite Tazarom". Tazara, skraćenica za "Željeznica Tanzanije i Zambije", dviju velikih susjednih zemalja na istoku i jugu Afrike, bila je prvi i do sada najznačajniji infrastrukturni projekat Narodne Republike Kine na drugom, i po prostranstvu i po broju stanovnika, kontinentu na svjetu.
Tazara je građena između 1970. i 1975. u vrijednosti od oko milijardu juana (milijarde američkih dolara po današnjim vrijednostima), uz beskamatni kredit. Oko 50.000 kineskih radnika pomoglo je u izgradnji 1.860 kilometara željezničkih pruga od zambijskog coperbelta (Bakarnog pojasa) do luke u tanzanijskom glavnom gradu Dar es Salamu na Indijskom oceanu. Tijekom radova na "Velikoj pruzi slobode" život je izgubilo više od 160 graditelja, uključujući 69 kineskih državljana, u nesrećama na gradilištu, napadima divljih životinja ili bolestima poput malarije.
Važan simbol
Tazara ostaje važan simbol za sve tri zemlje, jer je građena u vrijeme kada su tek oslobođene države na jugu Afrike tražile nove mogućnosti prijevoza i razvoja koje bi bile alternative naslijeđenim kolonijalnim putevima. Tazara je imala veliki politički značaj i simboliku jer je NR Kina financirala poduhvat, mada se najmnogoljudnija država na svetu suočavala sa financijskim teškoćama i tek izlazila iz burnih godina Kulturne revolucije.
Željeznička pruga je postala kamen temeljac razvoja tijesnih političkih, privrednih i kulturnih veza NR Kine sa Afrikom. Povezivanje Kine sa skupim simbolom modernosti i danas kazuje da je ta država desetljećima pouzdan prijatelj Afrike. Ulogu Kine u izgradnji Tazare i danas visoko cijene afričke elite i obični građani, i jedan je od razloga stalne podrške koju Peking uživa u mnogim glavnim gradovima na kontinentu.
Tazara je svijetu pokazala da Kina i afričke zemlje – usprkos njihovim značajnim razvojnim razlikama – mogu financirati, graditi i upravljati logistički složenim infrastrukturnim projektom. To je bilo, i vjerojatno ostaje do danas, oličenje onda saradnje Jug-Jug, a danas Globalnog Juga.
Akcioni plan od osam točaka
Na tek završenom međunarodnom forumu u Pekingu povodom 10. godišnjice inicijative "Pojasa i puta" (BRI), kineski lider Xi Jinping je pred delegacijama oko 150 država i 40 međunarodnih organizacija ukazao da će zvanični Peking ostati na kursu razvoja Globalnog juga. Obećao je da će u narednih pet godina biti dodijeljeno 780 milijardi juana (107 milijardi američkih dolara), u skladu sa obavezama datim za isti vremenski okvir i 2017. godine.
Ovaj potez pokazao je da projekt ostaje centralni u svojoj geopolitičkoj viziji i usko povezuje razvoj NR Kine sa gospodarstvima u razvoju. Prema domaćim analitičarima, BRI je ključni faktor u globalizaciji Kine usred valova antiglobalizacije na Zapadu.
"Doživljavanje razvoja drugih naroda kao prijetnje ili prihvaćanje gospodarske međuovisnosti kao rizika, neće poboljšati nečiji vlastiti život ili ubrzati nečiji razvoj", poručio je Xi Jinping
Xi je predstavio akcioni plan od osam točaka u kome je naglasak na financiranju "malih i lijepih" projekata za poboljšanje životnih uvjeta u zemljama u razvoju u usporedbi sa velikim projektima iz prethodnih godina. Obećao je, također, da će Kina podržati otvorenu globalnu ekonomiju, potaknuti trgovinu robom i uslugama, promovirati digitalnu ekonomiju, ukloniti sva ograničenja pristupa stranim ulaganjima u proizvodni sektor u NR Kini i pomoći ekološkom razvoju.
Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji rekao je da je zemlja spremna da surađuje sa drugim razvojnim projektima, uključujući Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i investicije o kome je pričala Grupa sedam (G7) najvećih privreda Zapada. Vang je dodao da je "najambicioznija vizija" ujedinjenje sa drugim zemljama radi modernizacije sveta. Također je napomenuo da je događaj poslao jasan signal podrške otvorenosti i suradnji, pred "mentalitetom hladnog rata i blokovskom konfrontacijom".
Dojam je i među pojedinim analitičarima u razvijenim zemljama, da NR Kina mnogo bolje od Zapada shvaća da je za Globalni jug najvažniji vitalan gospodarski razvoj. Čini se kako kineska strategija ekonomski, tehnološki i diplomatski nadmašuje SAD i čini je poželjnijim partnerom za zemlje Globalnog juga nudeći im infrastrukturu (BRI), tehnologiju (Digitalni put svile) i tržišta (u formi strateškog ekonomskog partnerstva).
Globalna mreža
Prema kineskim pokazateljima, BRI dodaje između 1,2 i 3,4 posto stvarnog bruto društvenog proizvoda (BDP) zemljama duž rute. Novo istraživanje je pokazalo da NR Kina u Africi, najmanje razvijenom kontinentu, uglavnom ulaže u razvoj infrastrukture i donosi solidne koristi i napredak mnogim zemljama.
Financiranje je usredotočeno na afričke zemlje sa niskim i nižim srednjim prihodima, a ciljevi su najsporija razvojna područja koja eliminiraju "uska grla" u tom djelu sveta. Kineska politika u Africi je u skladu sa ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija.
Suprotno tome, ocjenjuju i pojedini zapadni komentatori, SAD nude zemljama u razvoju vojne paktove da se suprotstave Kini. Vodeća sila sveta je previše protekcionistička da bi Globalnom jugu pružila slobodnu trgovinu, suviše uskogrudna da bi potaknula američke investicije i previše škrta da bi ponudila više pomoći.
Povrh svega, kako je dao komentar popularni kineski novinar Hu Đin, dok iz Pekinga pozivaju sve zemlje da se pridruže globalnom razvoju, SAD podržavaju dva rata, u Ukrajini i u izraelsko-palestinskim sukobima. "Kina šalje inženjerske brigade i opremu u različite dijelove sveta, dok SAD raspoređuju oružane snage", napisao je Hu koji je karijeru gradio i mnogim izvještajima sa ratišta u bivšoj Jugoslaviji devedesetih.
Sigurno i zato je BRI danas globalna mreža. NR Kina surađuje sa svim zemljama svijeta (275 ambasada, konzulata i stalnih misija u 171 državi i pri međunarodnim organizacijama, najviše na svetu), a BRI je najveća platforma za konzultacije, izgradnju i suradnju na planeti.
Dva prema jedan
Službene dokumente o suradnji u okviru BRI su sa NR Kinom potpisale 154 države. Lakše bi bilo nabrojati koje to nisu učinile. U Centralnoj i u Jugoistočnoj Aziji, sve države smatraju se članicama. Ističu se regije subsaharske Afrike, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, gdje je više od 90 posto zemalja potpisalo sporazume o strateškom partnerstvu sa Kinom. Članice IPP mogu se naći širom pacifičkih otoka, Centralne i Južne Amerike…
Budući da je BRI povezana sa unosnim ponudama za financiranje infrastrukture po državama članicama, snažna je veza između nacionalnog bogatstva i članstva u inicijativi. Stopa članstva zemalja sa višim srednjim prihodima je 79 posto . Još je viša među zemljama sa nižim srednjim i niskim prihodima, preko 90 posto.
Eiddejt, američki institut koji prati financijske podatke o razvoju, utvrdio je da NR Kina ulaže više od SAD u odnosu dva prema jedan na financiranje međunarodnog razvoja. Preokret u bilanci globalne pomoći u velikoj mjeri se dogodio poslije pokretanja BRI 2013.
Rast BRI pobija sve alarmne predstave u vodećim zapadnim medijima (koji idu čak nasuprot i vlastitim akademskim institucijama) o "dužničkoj zamci" u suradnji sa NR Kinom. Težnja zemalja za suradnju sa Kinom nadmašuje njihove eventualne zazore. Doseg BRI danas je važan pokazatelj da velika većina zemalja sveta nije zainteresirana za "odvajanje" od Kine ili "smanjivanje rizika" u suradnji sa vodećom privrednom silom sveta što zagovaraju na Zapadu.
Slučajno, samit u Pekingu je održan tjedan poslije razbuktavanja sukoba na Bliskom istoku, koji je pokazao sve dublju podjelu između Globalnog juga (ne samo islamskog sveta) i Zapada. Bjelodana je rastuća izolacija Zapada - dok je svjetska većina zauzeta poslovima razvoja u Pekingu, Zapad grčevito pokušava da podrži jednu stranu u sukobu.
Osjećajući "duh vremena", premijer Mađarske Viktor Orban kazao je u Pekingu kako je Zapad izgubio konkurentne prednosti, a gospodarstvo Istoka je značajno ojačalo, pa bi Europa trebalo da proširi veze sa zemljama Azije. Orban je upozorio da su evropske zemlje, prekidajući odnose sa Rusijom uslijed sukoba u Ukrajini, napravile korak ka blokiranju globalnih ekonomskih veza, a sada žele da idu i dalje i izoliraju svoja gospodarstva od Kine.
"Europa se suočava sa dilemom da blokira globalnu ekonomiju ili da se konkurira , da bude protekcionista ili da traži mogućnosti za suradnju i komunikaciju koje novo doba pruža", smatra Orban.
Comentários